Smirenje i san
Biljke koje se najčešće nalaze u tabletama i čajevima za smirenje — šta su, šta se o njima zna i kada nisu dovoljne. I važna razlika između biljnih preparata i lekova za smirenje na recept.
Preparati u ovoj temi
Biljke za smirenje i san — šta se zna i gde su granice
Najpoznatije biljke
Valerijana (Valeriana officinalis), kod nas „odoljen“ — koren jakog mirisa, najpoznatija biljka za smirenje u Evropi. Evropska agencija za lekove (EMA) je svrstava među biljke sa tradicionalnom upotrebom kod blage nervne napetosti i teškoća sa uspavljivanjem. Može da izazove pospanost, pa je potreban oprez pri vožnji.
Matičnjak (Melissa officinalis) — biljka mirisa limuna iz porodice usnatica, tradicionalni večernji čaj. Dobro se podnosi; oprez je potreban kod bolesti štitne žlezde.
Rodiola (Rhodiola rosea), „zlatni koren“ — biljka hladnih planinskih predela, tradicionalno korišćena kod umora i stresa. Kod nekih ljudi deluje blago podsticajno, pa uveče može da ometa san.
Nana (Mentha piperita) — daje svež ukus, ali kod nekih ljudi pojačava gorušicu i refluks. Preparati sa nanom se ne preporučuju osobama sa čirom, hijatalnom hernijom ili kamenom u žučnoj kesi.
U preparatima se mogu naći i lavanda, hmelj i pasiflora — takođe sa dugom tradicijom i skromnim brojem studija.
Šta kažu istraživanja
Valerijana je ispitivana u brojnim studijama kod nesanice, sa nedoslednim rezultatima. Američki Nacionalni centar za komplementarno i integrativno zdravlje (NCCIH) navodi da dokazi nisu dovoljni da se valerijana preporuči za nesanicu, ali da je kratkotrajna upotreba kod većine odraslih verovatno bezbedna. Za rodiolu i matičnjak studija je malo, sa malim brojem ispitanika.
Kombinacije više biljaka u tabletama po pravilu nisu klinički ispitivane, pa se rezultat jedne studije sa jednim ekstraktom ne može preneti na gotov proizvod.
Biljke nisu lekovi za smirenje
Lekovi kao što su bromazepam (Lexaurin), diazepam (Bensedin) ili alprazolam (Xanax) su benzodiazepini koji se izdaju na recept. Imena nekih biljnih proizvoda zvuče slično, ali to nije ista stvar. Dve važne poruke:
- Ne prekidajte naglo propisane lekove za smirenje ili spavanje. Nagli prekid benzodiazepina može da izazove ozbiljne tegobe, uključujući nesanicu, strah, drhtanje, pa i napade. Smanjivanje doze se radi postepeno, uz lekara.
- Ne kombinujte biljne preparate za smirenje sa lekovima za smirenje, spavanje i alkoholom bez dogovora sa lekarom — pospanost se sabira.
Vožnja i posao
Valerijana i slični preparati mogu da uspore reakcije. Mnogi proizvodi zato na pakovanju navode da se ne uzimaju nekoliko sati pre vožnje ili rada sa mašinama. Ako se ujutru osećate pospano, ne vozite.
Higijena sna — prvi korak
Lekari kod nesanice danas kao prvi korak preporučuju promenu navika i kognitivno-bihejvioralnu terapiju za nesanicu, a ne tablete. Navike koje se najčešće pominju:
- odlazak na spavanje i ustajanje u isto vreme, i vikendom;
- bez kafe, crnog čaja i energetskih pića posle podneva;
- bez ekrana sat vremena pre spavanja;
- mračna, tiha i hladnija spavaća soba;
- fizička aktivnost tokom dana, ali ne neposredno pred spavanje;
- bez obilnih obroka i alkohola uveče — alkohol olakšava uspavljivanje, ali kvari san u drugoj polovini noći.
Kada napetost i nesanica traže lekara
Javite se lekaru ako nesanica traje duže od nekoliko nedelja, ako ste danju toliko pospani da to utiče na posao ili vožnju, ako hrčete i imate prekide disanja u snu, ako imate napade panike, lupanje srca ili osećaj gušenja, ili ako ste izgubili interesovanje za stvari koje su vas ranije radovale. Uzrok nesanice nije uvek stres — mogu biti bol, štitna žlezda, česta noćna mokrenja, lekovi ili depresija.
Ako imate misli o samopovređivanju, odmah potražite pomoć: pozovite hitnu pomoć na 194 ili se obratite najbližoj službi hitne pomoći.
Trudnoća, dojenje, deca
Većina biljnih preparata za smirenje nije namenjena trudnicama, dojiljama i osobama mlađim od 18 godina, jer nema dovoljno podataka o bezbednosti. Za decu sa problemima sa snom obratite se pedijatru.
Koliko dugo?
Biljni preparati za smirenje su predviđeni za kratkotrajnu upotrebu, obično dve do četiri nedelje. Ako posle toga tegobe traju, to je znak da treba potražiti uzrok, a ne produžiti uzimanje. Isto važi ako vam je potrebna sve veća količina da biste postigli isti osećaj — o tome razgovarajte sa lekarom.
Stres i telo
Dugotrajna napetost se često oseća i u telu: kao glavobolja, stezanje u grudima, lupanje srca, tegobe sa stomakom ili bol u vratu i ramenima. Neke od tih tegoba mogu imati i drugi uzrok, na primer bolest srca ili štitne žlezde. Zato je pametno da ih lekar pogleda pre nego što se pripišu „nervima“.
Lekovi i biljke zajedno
Valerijana, matičnjak i slične biljke mogu da pojačaju pospanost uz lekove za alergiju, lekove protiv bolova sa kodeinom, lekove za epilepsiju i antidepresive. Ako redovno pijete bilo koji lek, pitajte farmaceuta pre nego što uvedete biljni preparat. Recite i anesteziologu pre operacije da uzimate biljke za smirenje.
Starije osobe
Kod starijih osoba pospanost i usporene reakcije povećavaju rizik od pada i preloma, naročito noću, pri odlasku u toalet. Ako ste stariji od 65 godina, biljne preparate za san uzimajte samo posle razgovora sa lekarom i ostavite svetlo uključeno na putu do toaleta.
Lažne reklame
Reklame za san i smirenje često obećavaju „san kao beba od prve noći“ ili „prirodnu zamenu za lekove za smirenje“. Takva obećanja su znak prevare. Ozbiljan proizvod jasno navodi upozorenja, uključujući vožnju i lekove.
